Banke u Sloveniji su u prva tri mjeseca ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja od 277,2 milijuna eura, što je 82 posto više nego u istom razdoblju lani, uz nastavak značajnog rasta prihoda.
Neto dobit porasla je
za 88 posto na 241 milijun eura, navodi Banka Slovenije u svojoj
mjesečnoj publikaciji o poslovanju banaka. Međugodišnji rast dobiti malo je umjeren prema podacima iz veljače,
ali ostaje snažan, posebice s obzirom na činjenicu da je iza banaka
rekordna 2023. godina, kada se profitabilnost više nego udvostručila, te
druge aspekte poslovanje se također znatno poboljšalo. Neto kamate u prva su tri mjeseca s 404,6 milijuna eura bile 31 posto
više nego u istom razdoblju lani, a nekamatni prihodi porasli su 96
posto na godišnjoj razini na 147,1 milijun eura. Rast neto naknada
unutar ove ukupne brojke bio je znatno manje izražen, sa 101,7 milijuna
eura bile su 6,7 posto više. S 551,7 milijuna eura bruto prihod bio je 43,5 posto veći nego u prva
tri mjeseca 2023., a neto prihod veći je za 85 posto i iznosio je 284,7
milijuna eura. Troškovi poslovanja porasli su na godišnjoj razini za 16
posto na 266,9 milijuna eura. Banke su formirale 7,5 milijuna eura neto ispravaka vrijednosti i
rezervacija. To je gotovo pet puta više u odnosu na isto vrijeme prošle
godine, ali još uvijek mali broj. Ukupna vrijednost kredita nebankarskom sektoru dosegla je krajem
ožujka 27,04 milijarde eura. Na godišnjoj je razini bio viši za 1,1
posto, što je nešto veći međugodišnji rast nego krajem veljače. Samo u
ožujku krediti su porasli za 101 milijun eura, ukupno ove godine 109,6
milijuna eura. Vrijednost kredita poduzećima na godišnjoj je razini smanjena za 3,4
posto na 9,97 milijardi eura. Nakon što je u prva dva mjeseca vrijednost
kredita smanjena za 26,7 milijuna eura, samo je u ožujku porasla za
32,1 milijun eura. Ukupno su ove godine krediti porasli za 5,4 milijuna
eura. U međuvremenu je vrijednost kredita stanovništvu na godišnjoj razini porasla za 4,2 posto na 12,70 milijardi eura. Nastavak rasta kredita stanovništvu uvelike je rezultat porasta
potrošačkih kredita koji su u tri mjeseca porasli za ukupno 108,2
milijuna eura, a samo u ožujku za 44,5 milijuna eura. Krajem ožujka
njihova je vrijednost iznosila 2,89 milijardi eura, što je na godišnjoj
razini više od 14,4 posto. Rast stambenih kredita, pak, bio je znatno manje izražen. Krajem
ožujka ukupna vrijednost stambenih kredita iznosila je 8,18 milijardi
eura, što je na godišnjoj razini više za 1,0 posto. Ove je godine u tri
mjeseca vrijednost tih kredita porasla za 30,3 milijuna eura, a samo u
ožujku za 19,4 milijuna eura. Vrijednost novčanih depozita nebankarskog sektora krajem ožujka
dosegnula je 40,44 milijarde eura, što je još uvijek 3,2 posto više nego
u istom razdoblju lani, no depoziti se ove godine smanjuju. Samo u
ožujku smanjeni su za ukupno 20,1 milijun eura, a u tri mjeseca za
ukupno 614,5 milijuna eura. Smanjenje je uglavnom rezultat pada vrijednosti depozita poduzeća.
Oni su u tri mjeseca ove godine smanjeni za 453,3 milijuna eura, no
njihova je ukupna vrijednost od 10,49 milijardi eura ipak bila 11,4
posto viša nego u isto vrijeme lani. U međuvremenu su depoziti stanovništva u tri mjeseca smanjeni za 74,3
milijuna eura, unatoč tome što su drugi oblici štednje bili povoljniji,
no tijekom ožujka zabilježen je mjesečni rast depozita, za 109,5
milijuna eura. Krajem ožujka ukupna vrijednost depozita stanovništva
iznosila je 26,44 milijarde eura, što je na godišnjoj razini više za 2,3
posto. Ukupna bilančna suma banaka dosegnula je krajem ožujka 52,84 milijarde eura i bila je 5,0 posto viša na godišnjoj razini.